Naslovnica

Ekskurzija u Beograd

Detalji

Objavljeno Srijeda, 30 Listopad 2019 14:49

Napisao/la Alma Bahić

Dana 25.10.2019. godine, učenici 2. c odjela – ekonomski tehničar, komercijalni smjer, su se s razrednicom Katarinom Čamber zaputili u Beograd.

Učenici su posjetili Sajam knjige, gdje su uživali u brojnim naslovima svjetskih bestselera.

Prošetali su Knez Mihajlovom ulicom i Kalemegdanom, posjetili su Beogradsku tvrđavu, smještenu na brdu iznad ušća Save u Dunav  te uživali u svim  ljepotama koje nudi ovaj grad.

U podnožju Malog Kalemegdana smješten je Zoološki vrt, kojeg su učenici također rado obišli.

Pri povratku su svratili u tržni centar Ušće, a zatim se zaputili prema Odžaku.

Održano predavanje o ljudskim odnosima u vezama

Detalji

Objavljeno Utorak, 29 Listopad 2019 09:08

Napisao/la Alma Bahić

Dana 25.10.2019. godine, u Hotelu Euro u Odžaku održano je predavanje na temu Ljudske veze i odnosi. Predavanju su nazočili profesori naše škole, ravnateljica i pedagoginja škole.
O ovoj temi su pisali Thomas Stocks, istraživački pomoćnik i doktorant na Univerzitetu Birmingham  i dr. Janine Natalya Clark, a predavanje je održala dr. Branka Antić-Štauber.

Filmska umjetnost

Detalji

Objavljeno Petak, 25 Listopad 2019 09:15

Napisao/la Alma Bahić

Počeci filma sežu u daleku prošlost, dalju nego li je uvriježeno mišljenje. No, najznačajniji razvoj filma odvija se tijekom 19. i 20. stoljeća te se nastavlja i danas. Film se postupno razvio od karnevalske novine do najznačajnijeg oblika komunikacije, zabave i masovnih medija 20. stoljeća. U isto vrijeme, film je imao značajan utjecaj na umjetnost, tehnologiju i politiku.
Prve skice camere obscure skicirao je i opisao još 1500. godine Leonardo da Vinci. To je bila primitivna kutija od dasaka s rupicom na jednoj strani, a unutar kutije (sanduka) nalazila se svijeća koja je isijavala svjetlo kroz rupicu te, ako se ispred nje stavio neki predmet, mogla se na zidu pratiti projekcija tog predmeta.
Film (eng. film - kožica, opna, tanki sloj) vizualna je projekcija u pokretu, najčešće ozvučena. Razlika između filma i snimke je u tome što film gradi neko očekivanje koje zatim ispuni (npr. rijeka koja teče je snimka, a rijeka koja teče i zatim se ukaže brod jeste film). Filmska slika je ono što se pretežno razabire na temelju projekcije filmske snimke.
Kao i drugi oblici umjetnosti, film je namijenjen publici. Filmovi se gledaju u posebnom prostoru za projekciju (kino), ili bilo gdje drugdje (video). Film se često spominje kao sedma umjetnost, kao što je strip nazvan devetom umjetnošću.
Filmsko djelo je cjelovit te društveno i doživljajno svrhovit filmski proizvod. Film i kinematografiju sustavno proučava humanističko-znanstvena disciplina filmologija
Ako ste od onih koji radije gledaju filmove nego čitaju lektire, donosimo vam popis djela koja su doživjela svoju filmsku adaptaciju pa se tako slobodno možete zavaliti pred ekran i spojiti ugodno s korisnim. Donosimo vam samo neka od ekraniziranih dijela.

1.    U registraturi
2.    Dundo Maroje
3.    Gospoda Glembayevi
4.    Kiklop
5.    Posljednji Stipančići
6.    Zločin i kazna
7.    Ana Karenjina
8.    Hamlet
9.    Antigona
10.    In secret (Terese Raquin)

Literarna sekcija

Dani kravate

Detalji

Objavljeno Utorak, 22 Listopad 2019 07:49

Napisao/la Alma Bahić

Obilježavanje Dana kravate

Kao i prethodnih godina, učenici dizajnerske struke, pod vodstvom profesorice Žane Kovačević, i ove godine su obilježili Dan kravate u našoj školi. Potrudili su se sami napraviti kravate koje su i prodavali 18. 10. 2019. godine u predvorju škole. Učenicima i njihovoj profesorici čestitamo na kreativnosti i maštovitosti.

Što simbolizira Dan kravate?
Kravata je poznati dekorativni predmet i hrvatski simbol, ali i simbol Europe i znak nekih temeljnih ljudskih vrijednosti. Stoga je Academia Cravatica proglasila 18. listopada Svjetskim danom kravate.
Kravata je odjevni predmet koji se smatra izvornim hrvatskim proizvodom, a raširila se Europom u 17. stoljeću sudjelovanjem hrvatskih vojnika u Tridesetogodišnjem ratu (1618.-1648.). Hrvatska tradicionalna odora s vezanim, oslikanim maramama oko vrata pobuđivala je pažnju. Marame su bile napravljene od različitih materijala. Od grubih, koje su nosili obični vojnici, do svilenih i onih od finog pamuka koje su nosili časnici.
Taj “hrvatski elegantni stil”, potpuno nepoznat u tadašnjoj Europi, oko 1650. godine biva prihvaćen na francuskom dvoru i postaje modni odjevni predmet među buržoazijom tog vremena kao simbol kulture i elegancije. Stoga u francuski jezik dolazi pod nazivom cravate, a kasnije i u druge europske jezike pod sličnim nazivima.
Termin “tie” (kravata) razvio se u engleskome jeziku iz izraza “to tie a cravat” (zavezati kravatu), a zapravo predstavlja jedan od načina vezivanja ovog odjevnog predmeta oko vrata, koji potiče od originalne kravate.
18. listopada 2003. godine Arenu u Puli je obavila najveća kravata na svijetu, dugačka 808 i široka 25 metara. Pulska kravata je bila crvene boje i simbolizirala je kravatu kao dio hrvatske i svjetske baštine.