Naslovnica
Albert Camus
- Detalji
- Objavljeno Petak, 08 Studeni 2019 11:00
- Napisao/la Alma Bahić
U prvoj polovini 20. stoljeća i na tragu one druge, na europskoj se književnoj sceni javljaju struje koje nagovještavaju oveći utjecaj egzistencijalizma u prozi. Najvažniji predstavnici tih strujanja uvjerljivo su bili Jean-Paul Sartre i Albert Camus. Iako su obojica podjednako važni, ovdje ću se ipak više osvrnuti na ovog drugog, jer ipak je rođen na današnji dan. Točnije, 7. studenog 1913. rodio se ovaj svjetski čovjek u Mondovi u Alžiru, a umro 4. siječnja 1960. u Villeblevinu u Francuskoj.
Francuski je književnik i filozof, dobitnik Nobelove nagrade za književnost (1957.), a poznat je i po svom osebujnom stilu pisanja i tematikama svojih djela. Ne zna se je li više pridonio filozofiji svojim filozofskim djelima, ili književnosti 20. stoljeća književnim stvaralaštvom. Podjednako plodno je stvarao na oba područja. Pismeno se izražavao u obliku romana, novela, drama, filozofskih djela i eseja. Cijeli njegov literarni opus temelji se na ideji apsurda ljudske egzistencije. Modernog čovjeka naziva bludnim, ciničnim monstrumom, a kao suprotnost za svijet današnjice evocira antičku Grčku koja je u svemu znala pronaći pravu mjeru.
Roman “Stranac” Alberta Camusa objavljen 1942. godine. Djelo je nastalo u Camusovom prvom stvaralačkom razdoblju, nazvanom razdoblje apsurda. Camusova filozofija sastoji se od vjerovanja da život nema nikakvo stvarno značenje te da je besmislen i apsurdan. Ti su stavovi proizašli iz njegovog iskustva s Drugim svjetskim ratom te su najbolje vidljivi upravo u ovom djelu. Camus je zbog njega osvojio je Nobelovu nagradu za književnost 1957. Roman je prema vrsti filozofski, a utemeljen je na filozofskom eseju “Mit o Sizifu”, u kojem Camus pobliže iznosi različite vidove apsurda. Taj esej objavljen je iste godine kad i “Stranac”.
Glavni lik romana je tridesetogodišnjak Meursault koji priča svoju priču u prvom licu. On je stranac, kao i u naslovu romana, kojim se prikazuje odnos između junaka i društva, kao jedan od temeljnih problema društva. On je antijunak – apsurdan, suvišan čovjek koji potpuno pasivno promatra kako slučaj određuje tok njegova života. Svoju priču iznosi na miran i jednostavan način, a sebe prikazuje kao čovjeka čiji je život ispunjen nizom slučajnih situacija za koje je on nezainteresiran te u kojima sudjeluje tek kao prolaznik. Čak i činjenicu da je počinio ubojstvo iznosi kao posljedicu slučaja.
Kompozicija romana je dvodijelna, a počinje i završava problemom smrti. Prvi dio romana započinje majčinom smrću i sahranom, a završava počinjenim ubojstvom. Drugi dio romana sastoji se od događaja u zatvoru, suđenja te završava osudom na smrt. Tijekom romana se primjećuje indiferentnost glavnog lika te nedostatak emocija, a i sam potvrđuje da je čovjek bez ambicije jer smatra da ništa u životu ionako nema smisla.
U stilu pisanja uočavaju se kratke i sažete rečenice, kojima se u mnogo slučajeva opisuju neki manje bitni detalji. Iz načina pisanja primjećuje se mnogo toga o glavnom liku te se oblikuje njegov karakter; njegova nezainteresiranost, pesimističnost i pasivnost kao glavne osobine. Na samom kraju romana, glavni lik prevladava besmislenost svojeg života njegovim prihvaćanjem.
Literarna sekcija
Uređenje školskog dvorišta
- Detalji
- Objavljeno Utorak, 05 Studeni 2019 10:39
- Napisao/la Alma Bahić
Uređenje školskog dvorišta
Dvorište naše škole je ogledalo kreativnosti učenika poljoprivredne struke i njihovih profesora, Mate Grgića i Miroslava Bulajića.
Ugodno vrijeme u mjesecu listopadu je poslužilo da se radovi odvijaju bez poteškoća. Naime, naši učenici su od školskog dvorišta stvorili vanjsku oazu za uživanje i dokazali da se trudom i radom sve može postići, a kako to izgleda, pogledajte u našoj galeriji fotografija.
Budući da se sve više pokazuje potreba za „ozelenjavanjem“ krovova uslijed globalnog zatopljenja i pregrijavanja gradova, naši vrijedni učenici su osmislili i krovni vrt te time još jednom pokazali svoju kreativnost.
Zahvaljujemo se učenicima i njihovim profesorima na ovako divnom školskom okruženju.
Zahvalnica WMTA
- Detalji
- Objavljeno Utorak, 05 Studeni 2019 10:16
- Napisao/la Alma Bahić
Zahvalnica
Zahvaljujemo se direktoru Ustanove za stručno obrazovanje odraslih - WMTA Banja Luka, Zoranu Vukoviću, koji je našu školu obogatio vrijednom donacijom Švicarske vlade kroz projekt Prilika Plus u iznosu od 2250 KM.
Ova donacija će biti od velike koristi našim učenicima, stoga se nadamo da ćemo i ubuduće zajedno raditi na edukaciji učenika.
V. d. ravnatelja: Ivanka Pudić
Halloween-ili-Noć-vještica
- Detalji
- Objavljeno Utorak, 05 Studeni 2019 09:57
- Napisao/la Alma Bahić
Halloween ili Noć vještica
Noć vještica ili Halloween (Hallowe'en) je noć uoči Svih svetih, 31. listopada, a zapravo je skraćenica od All Hallows' Eve ili Hallow Eve (Sveta večer, noć uoči Svih svetih). Slavi se prije svega u Irskoj, SAD-u, Kanadi, Puerto Ricou, Australiji i Novom Zelandu. Premda je Halloween skraćeni oblik od arhaičnog engleskog imena za blagdan Svih svetih All-Hallow-even, All Hallows’ Eve, Noć vještica je, prema katoličkim službenicima, poganski blagdan izravno suprotstavljen katoličkom blagdanu Svih svetih.
Svetkovina je nastala na temelju keltskih poganskih obreda u slavu žetve, a danas se slavi, većinom u anglosaskim zemljama, kao zabavni festival koji uključuje maskiranje u mitološke likove poput vještica, vampira, duhova, zombija, goblina i ukrašavanje kuća i okućnica bundevama (Jack-o'-lantern), paukovim mrežama, kosturima, gledanje horor filmova, sve u svrhu zastrašivanja, jer se u davnim vremenima strašenjem tjerala smrt uoči Dana svih svetih. Dok jedni tvrde da moderna Noć vještica sadrži elemente kršćanstva i poganskih rituala, drugi smatraju da je uvjerenje da je svetkovina nastala temeljem kristijaniziranih obreda pogrešno.
Velika zasluga za proširenje proslave Noći vještica pripisuje se redatelju Johnu Carpenteru koji je snimio istoimeni horor na tu tematiku.
Običaj dubljenja bundevi zasniva se na irskoj legendi o kovaču Jacku, poznatom po domišljatosti, ali i škrtosti. Jedna od priča govori kako je prevario vraga tako što je vragu ponudio dušu u zamjenu za piće i nakon što se vrag pretvorio u novčić kako bi platio piće, Jack ga je brzo stavio u džep u kojem je bio križ, zbog kojeg se vrag više nije mogao vratiti u svoj oblik. Tek nakon što je Jacku obećao da neće tražiti njegovu dušu još deset godina, Jack ga je izvadio iz džepa. Nakon deset godina opet je prevario vraga tako što ga je zamolio da mu vrag doda jabuku sa stabla, ali je na kori stabla brzo nacrtao križ, tako da ga vrag ponovno nije mogao dohvatiti. Kada je Jack umro, nije bio primljen zbog svog grješnog života u Raj, a na vratima Pakla dočekao ga je vrag i poslao natrag u mrak, a da ga se riješi dao mu je žeravicu ugljena. Jack je u džepu imao repu, koju je izdubio, stavio u nju žeravicu i otada Jack, koji nikada nije pronašao put kući, luta mrakom noseći izdubljenu repu u ruci. Tako je Jack O'Lantern (Jack Fenjer) postao simbol duše koja je prokleta i koja luta između svjetova.
Hrvatski naziv za Halloween je Noć vještica, a nastao je zbog toga što su se, prema vjerovanju, na poganski sabat Samhain, u noći između 31. listopada i 1. studenoga, okupljale vještice na crni sabat. Engleski izvornik Halloween označava večer prije Dana svih svetih (All Hallows' Eve).
Literarna sekcija
Ekskurzija u Travnik
- Detalji
- Objavljeno Srijeda, 30 Listopad 2019 15:41
- Napisao/la Alma Bahić
U četvrtak, 17. listopada 2019. godine učenici prvih razreda (1.a,1.b i 1.d) posjetili su Travnik. Ukupno 58 učenika u pratnji triju profesorica Dženane Al-Saleh, Andree Zelić i Anđelke Mitrović provelo je predivan dan u tom starom bosanskohercegovačkom gradu. U pratnji lokalnog vodiča obišli su lokalitet Plave vode, tvrđavu Stari grad, Šarenu džamiju, Zavičajni muzej, rodnu kuću i muzej Ive Andrića te centar grada. Nakon stručnog dijela ekskurzije učenici i profesori opustili su se, prošetali i probali, prema mišljenju mnogih, najbolje bosanske ćevape te u popodnevnim satima uputili se kući.
