Filmska umjetnost

Počeci filma sežu u daleku prošlost, dalju nego li je uvriježeno mišljenje. No, najznačajniji razvoj filma odvija se tijekom 19. i 20. stoljeća te se nastavlja i danas. Film se postupno razvio od karnevalske novine do najznačajnijeg oblika komunikacije, zabave i masovnih medija 20. stoljeća. U isto vrijeme, film je imao značajan utjecaj na umjetnost, tehnologiju i politiku.
Prve skice camere obscure skicirao je i opisao još 1500. godine Leonardo da Vinci. To je bila primitivna kutija od dasaka s rupicom na jednoj strani, a unutar kutije (sanduka) nalazila se svijeća koja je isijavala svjetlo kroz rupicu te, ako se ispred nje stavio neki predmet, mogla se na zidu pratiti projekcija tog predmeta.
Film (eng. film - kožica, opna, tanki sloj) vizualna je projekcija u pokretu, najčešće ozvučena. Razlika između filma i snimke je u tome što film gradi neko očekivanje koje zatim ispuni (npr. rijeka koja teče je snimka, a rijeka koja teče i zatim se ukaže brod jeste film). Filmska slika je ono što se pretežno razabire na temelju projekcije filmske snimke.
Kao i drugi oblici umjetnosti, film je namijenjen publici. Filmovi se gledaju u posebnom prostoru za projekciju (kino), ili bilo gdje drugdje (video). Film se često spominje kao sedma umjetnost, kao što je strip nazvan devetom umjetnošću.
Filmsko djelo je cjelovit te društveno i doživljajno svrhovit filmski proizvod. Film i kinematografiju sustavno proučava humanističko-znanstvena disciplina filmologija
Ako ste od onih koji radije gledaju filmove nego čitaju lektire, donosimo vam popis djela koja su doživjela svoju filmsku adaptaciju pa se tako slobodno možete zavaliti pred ekran i spojiti ugodno s korisnim. Donosimo vam samo neka od ekraniziranih dijela.

1.    U registraturi
2.    Dundo Maroje
3.    Gospoda Glembayevi
4.    Kiklop
5.    Posljednji Stipančići
6.    Zločin i kazna
7.    Ana Karenjina
8.    Hamlet
9.    Antigona
10.    In secret (Terese Raquin)



Literarna sekcija