Filmska umjetnost

Počeci filma sežu u daleku prošlost, dalju nego li je uvriježeno mišljenje. No, najznačajniji razvoj filma odvija se tijekom 19. i 20. stoljeća te se nastavlja i danas. Film se postupno razvio od karnevalske novine do najznačajnijeg oblika komunikacije, zabave i masovnih medija 20. stoljeća. U isto vrijeme, film je imao značajan utjecaj na umjetnost, tehnologiju i politiku.
Prve skice camere obscure skicirao je i opisao još 1500. godine Leonardo da Vinci. To je bila primitivna kutija od dasaka s rupicom na jednoj strani, a unutar kutije (sanduka) nalazila se svijeća koja je isijavala svjetlo kroz rupicu te, ako se ispred nje stavio neki predmet, mogla se na zidu pratiti projekcija tog predmeta.
Film (eng. film - kožica, opna, tanki sloj) vizualna je projekcija u pokretu, najčešće ozvučena. Razlika između filma i snimke je u tome što film gradi neko očekivanje koje zatim ispuni (npr. rijeka koja teče je snimka, a rijeka koja teče i zatim se ukaže brod jeste film). Filmska slika je ono što se pretežno razabire na temelju projekcije filmske snimke.
Kao i drugi oblici umjetnosti, film je namijenjen publici. Filmovi se gledaju u posebnom prostoru za projekciju (kino), ili bilo gdje drugdje (video). Film se često spominje kao sedma umjetnost, kao što je strip nazvan devetom umjetnošću.
Filmsko djelo je cjelovit te društveno i doživljajno svrhovit filmski proizvod. Film i kinematografiju sustavno proučava humanističko-znanstvena disciplina filmologija
Ako ste od onih koji radije gledaju filmove nego čitaju lektire, donosimo vam popis djela koja su doživjela svoju filmsku adaptaciju pa se tako slobodno možete zavaliti pred ekran i spojiti ugodno s korisnim. Donosimo vam samo neka od ekraniziranih dijela.

1.    U registraturi
2.    Dundo Maroje
3.    Gospoda Glembayevi
4.    Kiklop
5.    Posljednji Stipančići
6.    Zločin i kazna
7.    Ana Karenjina
8.    Hamlet
9.    Antigona
10.    In secret (Terese Raquin)



Literarna sekcija

Debata: Da li su ljudska prava realna ili imaginarna kategorija

Učili smo da su ljudska prava osnovna prava koja je svaki čovjek stekao svojim rođenjem. Bez obzira na mjesto rođenja, obitelj, uvjete u kojima živi ili svoje godine, svaki čovjek ima ista ljudska prava. 

Dakle, ista prava imaš ti, tvoja braća i sestre, tvoji prijatelji, tvoji roditelji, tvoje bake i djedovi i tako dalje. 

No, je li to zaista tako, jesu li ljudska prava realna ili imaginarna kategorija, mogli ste saznati na debati koju su održali profesori i učenici naše škole povodom obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava.

Svima se zahvaljujemo na uloženom trudu i radu i nadamo se da će se ovakve debate i dalje održavati u našoj školi.

 

Dani kruha 2018. godina

Dani kruha su dani zahvalnosti za plodove zemlje i obilježavaju se svake godine tijekom listopada. 

Srednja škola Pere Zečevića Odžak je i ove godine tradicionalno, na najljepši način, obilježila Dane kruha. Za poseban ugođaj, i ove godine, pobrinulo se Vijeće učenika. Naši vrijedni učenici su 17. listopada pripremili veliku gozbu te su se svi učenici škole, profesori i roditelji mogli počastiti ukusnim delikatesama. Njihova kreativnost i kulinarsko umijeće moglo se vidjeti u predvorju naše škole, gdje je organizirana mala izložba kruha i peciva koje su učenici pripremili i donijeli.

 

Obilježavanje Dana kravate

Naša se škola, i ove godine, potrudila na što maštovitiji i kreativniji način obilježiti Dan kravate. Naime, učenici naše škole potrudili su se kroz kratki tečaj vezivanja kravate, naučiti učenike i profesore kako se veže kravata i značaj nošenja kravate. Ovaj dan je iskorišten za zabavu i ugodno druženje, a naučili smo i ponešto o nastanku kravate.

Kravata je dekorativni odjevni predmet koji se nosi oko vrata provučen ispod ovratnika košulje, izrađen od svile ili nekog drugog platna. Kravata se smatra izvornim hrvatskim proizvodom. Proširila se Europom u 17. stoljeću posredstvom hrvatskih vojnika u Tridesetogodišnjem ratu, na kojima je postala prepoznatljiv modni detalj. Među prvima su je prihvatili Francuzi i nazvali je „cravate“, a kasnije i u druge europske jezike pod sličnim nazivima. Hrvatsko podrijetlo kravate, utemeljeno na povijesnim, etnološkim i lingvističkim činjenicama, potvrđuju svjetske enciklopedije i drugi znanstveni izvori.

Dana 18. listopada prije pet godina, 2003. godine, u Puli je izvedena autorska instalacija Marijana Bušića „Kravata oko Arene“, koju je  putem svjetskih TV postaja vidjelo više od milijardu ljudi. Bio je to jedan od najambicioznijih, najosmišljenijih koncepta i projekata promocije hrvatskog identiteta u svijetu. Ustanova Academia Cravatica od tada svake godine 18. listopada obilježava Dan kravate. Dan kravate ne slavi se samo u Hrvatskoj, domovini kravate, već i izvan granica Hrvatske. Japan, Egipat, Italija i Njemačka samo su neke od zemalja koje svake godine obilježavaju Dan kravate.

 

Sedmica njemačkog filma - Kino on Tour

Goethe-Institut se vratio s ljetne stanke i iskoristio zadnje dane ljeta da projekt Kino on Tour pošalje na dalje putovanje kroz Bosnu i Hercegovinu. Poslije projekcija u Prijedoru, filmovi dalje putuju na sjever Bosne i Hercegovine. Sredinom rujna stanovnici Odžaka imali su priliku iskoristiti zadnje ugodne ljetne večeri ove godine da pogledaju filmove u okviru projekta. Publiku u Odžaku oduševili su filmovi koji tematiziraju suočavanje s neočekivanim životnim izazovima: Jack, Zaustavljen na putu, Hannah Arendt, Između svjetova i Yella.

Sve to ne bi bilo moguće da se naša vrijedna profesorica Afrodita Jeličić nije potrudila te i ove godine ugodno surađivala s Goethe-Institutom, stoga koristimo priliku da joj se zahvalimo što nam je uljepšala ljetne večeri.

Više članaka ...

  1. Svjetski dan poezije