Albert Camus

U prvoj polovini 20. stoljeća i na tragu one druge, na europskoj se književnoj sceni javljaju struje koje nagovještavaju oveći utjecaj egzistencijalizma u prozi. Najvažniji predstavnici tih strujanja uvjerljivo su bili Jean-Paul Sartre i Albert Camus. Iako su obojica podjednako važni, ovdje ću se ipak više osvrnuti na ovog drugog, jer ipak je rođen na današnji dan. Točnije, 7. studenog 1913. rodio se ovaj svjetski čovjek u Mondovi u Alžiru, a umro 4. siječnja 1960. u Villeblevinu u Francuskoj.
Francuski je književnik i filozof, dobitnik Nobelove nagrade za književnost (1957.), a poznat je i po svom osebujnom stilu pisanja i tematikama svojih djela. Ne zna se je li više pridonio filozofiji svojim filozofskim djelima, ili književnosti 20. stoljeća književnim stvaralaštvom. Podjednako plodno je stvarao na oba područja. Pismeno se izražavao u obliku romana, novela, drama, filozofskih djela i eseja. Cijeli njegov literarni opus temelji se na ideji apsurda ljudske egzistencije. Modernog čovjeka naziva bludnim, ciničnim monstrumom, a kao suprotnost za svijet današnjice evocira antičku Grčku koja je u svemu znala pronaći pravu mjeru.
Roman “Stranac” Alberta Camusa objavljen 1942. godine. Djelo je nastalo u Camusovom prvom stvaralačkom razdoblju, nazvanom razdoblje apsurda. Camusova filozofija sastoji se od vjerovanja da život nema nikakvo stvarno značenje te da je besmislen i apsurdan. Ti su stavovi proizašli iz njegovog iskustva s Drugim svjetskim ratom te su najbolje vidljivi upravo u ovom djelu. Camus je zbog njega osvojio je Nobelovu nagradu za književnost 1957. Roman je prema vrsti filozofski, a utemeljen je na filozofskom eseju “Mit o Sizifu”, u kojem Camus pobliže iznosi različite vidove apsurda. Taj esej objavljen je iste godine kad i “Stranac”.
Glavni lik romana je tridesetogodišnjak Meursault koji priča svoju priču u prvom licu. On je stranac, kao i u naslovu romana, kojim se prikazuje odnos između junaka i društva, kao jedan od temeljnih problema društva. On je antijunak – apsurdan, suvišan čovjek koji potpuno pasivno promatra kako slučaj određuje tok njegova života. Svoju priču iznosi na miran i jednostavan način, a sebe prikazuje kao čovjeka čiji je život ispunjen nizom slučajnih situacija za koje je on nezainteresiran te u kojima sudjeluje tek kao prolaznik. Čak i činjenicu da je počinio ubojstvo iznosi kao posljedicu slučaja.
Kompozicija romana je dvodijelna, a počinje i završava problemom smrti. Prvi dio romana započinje majčinom smrću i sahranom, a završava počinjenim ubojstvom. Drugi dio romana sastoji se od događaja u zatvoru, suđenja te završava osudom na smrt. Tijekom romana se primjećuje indiferentnost glavnog lika te nedostatak emocija, a i sam potvrđuje da je čovjek bez ambicije jer smatra da ništa u životu ionako nema smisla.
U stilu pisanja uočavaju se kratke i sažete rečenice, kojima se u mnogo slučajeva opisuju neki manje bitni detalji. Iz načina pisanja primjećuje se mnogo toga o glavnom liku te se oblikuje njegov karakter; njegova nezainteresiranost, pesimističnost i pasivnost kao glavne osobine. Na samom kraju romana, glavni lik prevladava besmislenost svojeg života njegovim prihvaćanjem.


Literarna sekcija

Halloween-ili-Noć-vještica

Halloween ili Noć vještica

Noć vještica ili Halloween (Hallowe'en) je noć uoči Svih svetih, 31. listopada, a zapravo je skraćenica od All Hallows' Eve ili Hallow Eve (Sveta večer, noć uoči Svih svetih). Slavi se prije svega u Irskoj, SAD-u, Kanadi, Puerto Ricou, Australiji i Novom Zelandu. Premda je Halloween skraćeni oblik od arhaičnog engleskog imena za blagdan Svih svetih All-Hallow-even, All Hallows’ Eve, Noć vještica je, prema katoličkim službenicima, poganski blagdan izravno suprotstavljen katoličkom blagdanu Svih svetih.
Svetkovina je nastala na temelju keltskih poganskih obreda u slavu žetve, a danas se slavi, većinom u anglosaskim zemljama, kao zabavni festival koji uključuje maskiranje u mitološke likove poput vještica, vampira, duhova, zombija, goblina i ukrašavanje kuća i okućnica bundevama (Jack-o'-lantern), paukovim mrežama, kosturima, gledanje horor filmova, sve u svrhu zastrašivanja, jer se u davnim vremenima strašenjem tjerala smrt uoči Dana svih svetih. Dok jedni tvrde da moderna Noć vještica sadrži elemente kršćanstva i poganskih rituala, drugi smatraju da je uvjerenje da je svetkovina nastala temeljem kristijaniziranih obreda pogrešno.
Velika zasluga za proširenje proslave Noći vještica pripisuje se redatelju Johnu Carpenteru koji je snimio istoimeni horor na tu tematiku.
Običaj dubljenja bundevi zasniva se na irskoj legendi o kovaču Jacku, poznatom po domišljatosti, ali i škrtosti. Jedna od priča govori kako je prevario vraga tako što je vragu ponudio dušu u zamjenu za piće i nakon što se vrag pretvorio u novčić kako bi platio piće, Jack ga je brzo stavio u džep u kojem je bio križ, zbog kojeg se vrag više nije mogao vratiti u svoj oblik. Tek nakon što je Jacku obećao da neće tražiti njegovu dušu još deset godina, Jack ga je izvadio iz džepa. Nakon deset godina opet je prevario vraga tako što ga je zamolio da mu vrag doda jabuku sa stabla, ali je na kori stabla brzo nacrtao križ, tako da ga vrag ponovno nije mogao dohvatiti. Kada je Jack umro, nije bio primljen zbog svog grješnog života u Raj, a na vratima Pakla dočekao ga je vrag i poslao natrag u mrak, a da ga se riješi dao mu je žeravicu ugljena. Jack je u džepu imao repu, koju je izdubio, stavio u nju žeravicu i otada Jack, koji nikada nije pronašao put kući, luta mrakom noseći izdubljenu repu u ruci. Tako je Jack O'Lantern (Jack Fenjer) postao simbol duše koja je prokleta i koja luta između svjetova.
Hrvatski naziv za Halloween je Noć vještica, a nastao je zbog toga što su se, prema vjerovanju, na poganski sabat Samhain, u noći između 31. listopada i 1. studenoga, okupljale vještice na crni sabat. Engleski izvornik Halloween označava večer prije Dana svih svetih (All Hallows' Eve).


Literarna sekcija

Europski dan jezika

Europski dan jezika prvi put je predstavljen 2001. godine tijekom Europske godine jezika

Europski dan jezika se temelji na inicijativi Vijeća Europe. Glavni ciljevi proslave Europskog dana jezika su: upozoriti građanstvo na važnost učenja jezika i poticati učenje većega broja jezika da bi se povećala višejezičnost i razumijevanje različitih kultura, promicati bogatu jezičnu i kulturnu raznolikost Europe te poticati cjeloživotno učenje jezika u školi i izvan nje.

Dana 26. 9. 2018. godine Europski dan jezika obilježen je i u našoj školi različitim aktivnostima. Aktivnosti su osmislile i organizirale profesorice njemačkog i engleskog jezika, a sudjelovali su učenici iz raznih odjela.

Profesorica Afrodita Jeličić je sa svojim učenicima pripremila plakate o poznatim znanstvenicima i piscima njemačkog govornog područja te je s grupom učenika održala radionicu u Dječjem vrtiću „Paola Cerueto“ u Odžaku. Za ovu priliku je s učenicima pripremila radne listiće za mališane na raznim jezicima.

Kako bi još podigli svijest drugih o važnosti jezika, učenici su cijeli tjedan na odmorima puštali glazbu na različitim europskim jezicima.

Profesorice Dženana Al-Saleh i Nadija Porobić-Šaćirović su sa svojim učenicima održale radionicu na temu Europski jezici.

Učenici starijih razreda gimnazije održali su prezentaciju o zemljama Europe i pripremili su kviz na engleskom i njemačkom jeziku koji su prezentirali našim mlađim učenicima.

 

Upis učenika za školsku godinu 2019./2020.

Na temelju Odluke o upisu učenika u prvi razred srednje škole za školsku 2019./2020. godinu broj: 06-38-678/19 od 21.05.2019. godine a u svezi sa Odlukom o elementima i kriterijima izbora kandidata za upis u prvi razred srednjih škola u Županiji Posavskoj za školsku 2019. / 2020. godinu broj: 06-38-679/19 od 21.05.2019. godine koje je donijela ministrica prosvjete, znanosti, kulture i športa Županije Posavske, Srednja škola Pere Zečevića Odžak, raspisuje natječaj za upis učenika u srednju školu za školsku godinu 2019./2020.:



Natječaj za upis 2019./2020. školsku godinu