Pero Zečević

  Pero Zečević rođen je 1. veljače 1959. godine u Gornjoj Dubici. Osnovnu školu završio je  u Gornjoj i Donjoj Dubici, a klasičnu gimnaziju u Bolu, na otoku Braču. Diplomirao je na Poljoprivrednom fakultetu Sveučilišta u Osijeku 1985. godine. Nakon toga počeo je raditi kao profesor u Srednjoškolskom centru u Odžaku, predavajući stručne predmete u srednjoj poljoprivrednoj školi. Na tim poslovima, kao vrlo stručan i omiljen predavač, radio je do ukidanja poljoprivredne struke 31. kolovoza 1989. godine.

Potom se aktivno počinje baviti društvenim i političkim radom te na prvim demokratskim višestranačkim izborima biva izabran u Skupštinu općine Odžak. Tijekom ratnih godina i dalje se bavi političkim radom i organizacijom obrane općine Odžak te tijesno surađuje sa 102. brigadom HVO-a i izbjeglim narodom s prostora Bosanske Posavine. Nakon završetka rata u BiH, radio je neumorno na poslovima povratka i obnove prostora općine Odžak, a zatim preuzima rukovođenje Općinskim vijećem Odžak i na toj poziciji ga zatiče smrt 7. prosinca 1997. godine.

Na inicijativu bivših kolega iz Srednjoškolskog centra, Općinsko vijeće Odžak je donijelo odluku da se u trajni spomen i znak zahvalnosti ova srednjoškolska ustanova nazove imenom Pere Zečevića.

Naslovnica

Halloween-ili-Noć-vještica

Halloween ili Noć vještica

Noć vještica ili Halloween (Hallowe'en) je noć uoči Svih svetih, 31. listopada, a zapravo je skraćenica od All Hallows' Eve ili Hallow Eve (Sveta večer, noć uoči Svih svetih). Slavi se prije svega u Irskoj, SAD-u, Kanadi, Puerto Ricou, Australiji i Novom Zelandu. Premda je Halloween skraćeni oblik od arhaičnog engleskog imena za blagdan Svih svetih All-Hallow-even, All Hallows’ Eve, Noć vještica je, prema katoličkim službenicima, poganski blagdan izravno suprotstavljen katoličkom blagdanu Svih svetih.
Svetkovina je nastala na temelju keltskih poganskih obreda u slavu žetve, a danas se slavi, većinom u anglosaskim zemljama, kao zabavni festival koji uključuje maskiranje u mitološke likove poput vještica, vampira, duhova, zombija, goblina i ukrašavanje kuća i okućnica bundevama (Jack-o'-lantern), paukovim mrežama, kosturima, gledanje horor filmova, sve u svrhu zastrašivanja, jer se u davnim vremenima strašenjem tjerala smrt uoči Dana svih svetih. Dok jedni tvrde da moderna Noć vještica sadrži elemente kršćanstva i poganskih rituala, drugi smatraju da je uvjerenje da je svetkovina nastala temeljem kristijaniziranih obreda pogrešno.
Velika zasluga za proširenje proslave Noći vještica pripisuje se redatelju Johnu Carpenteru koji je snimio istoimeni horor na tu tematiku.
Običaj dubljenja bundevi zasniva se na irskoj legendi o kovaču Jacku, poznatom po domišljatosti, ali i škrtosti. Jedna od priča govori kako je prevario vraga tako što je vragu ponudio dušu u zamjenu za piće i nakon što se vrag pretvorio u novčić kako bi platio piće, Jack ga je brzo stavio u džep u kojem je bio križ, zbog kojeg se vrag više nije mogao vratiti u svoj oblik. Tek nakon što je Jacku obećao da neće tražiti njegovu dušu još deset godina, Jack ga je izvadio iz džepa. Nakon deset godina opet je prevario vraga tako što ga je zamolio da mu vrag doda jabuku sa stabla, ali je na kori stabla brzo nacrtao križ, tako da ga vrag ponovno nije mogao dohvatiti. Kada je Jack umro, nije bio primljen zbog svog grješnog života u Raj, a na vratima Pakla dočekao ga je vrag i poslao natrag u mrak, a da ga se riješi dao mu je žeravicu ugljena. Jack je u džepu imao repu, koju je izdubio, stavio u nju žeravicu i otada Jack, koji nikada nije pronašao put kući, luta mrakom noseći izdubljenu repu u ruci. Tako je Jack O'Lantern (Jack Fenjer) postao simbol duše koja je prokleta i koja luta između svjetova.
Hrvatski naziv za Halloween je Noć vještica, a nastao je zbog toga što su se, prema vjerovanju, na poganski sabat Samhain, u noći između 31. listopada i 1. studenoga, okupljale vještice na crni sabat. Engleski izvornik Halloween označava večer prije Dana svih svetih (All Hallows' Eve).


Literarna sekcija